Šta znači navijati za klub ili nacionalni tim neke države u bilo kojem sportu? Voljeti i bodriti, svako na svoj način. Ništa neobično, sportske manifestacije u svakom kutku planete privlače milione ljudi, svi žele gledati pobjede svojih ljubimaca na terenu, družiti se i uživati.
Ljubav prema sportskom klubu i želja da taj klub ili sportista uspije – to već dugo nije definicija pojma “navijača”, barem ne na ovim, balkanskim prostorima. Često se, naprotiv, dešava da se “obično” navijanje pretvori u nacionalističke ispade koji znaju rezultirati gubitkom života. Ovdje to nije samo puki slučaj, ovdje je to praksa.
Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba
Čestiti primjer koji su prije nekoliko dana pokazali BH Fanaticosi, uz navijanje i razmjenu šalova i zastava s navijačima reprezentacije Belgije, rijetkost su u “svijetu navijanja”, opet – na ovim prostorima.
NSBiH: Bh navijači pokazali kako se bodri svoj tim
Potvrđuju to sinoćnja dešavanja na utakmici Albanije i Srbije, koja je prekinuta nakon incidenta sa zastavom, a albanski fudbaleri su odbili nastaviti meč.
Ni mi nismo imuni na divljanje i ugrožavanje tuđih života.
Svjetski mediji o bh. huliganima
Da li je moguće spriječiti huliganstvo na stadionima?
“Huliganstvo koje vidimo je rezultat represivne strukture vladavina koje su aktuelne u našim zemljama. Moramo znati da se i političke elite na vlasti koriste nasiljem i imitiraju druge obrasce društvenog ponašanja.
Mlađi naraštaji se nalaze u jednom beznađu i besperspektivnosti i oni ne vjeruju da se marljivim radom mogu ostvariti. Oni se kao ljudska biće žele ostvariti na prečac i u skladu s popularnim modelima koji su uočeni u kriminalcima, siledžijama i drugim ljudima iz kriminalnog miljea”, kaže za Radiosarajevo.ba Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
On smatra kako je sportsko nasilje bilo i prethodnica ratova devedesetih godina.
“To je jedna simbioza koja će teško izumrijeti. Ne vidim drugi način borbe osim mukotrpnog rada i obrazovanja. Tu mogu pripomoći i mediji tako što neće davati medijski prostor. Sportsko nasilje se mora marginalizirati da takav model ponašanja ne bude u središtu priče. Represija neće pomoći, to je samo kratkoročno riješenje problema koji nas sve ugrožava”, zaključuje Mujkić.
Huliganstvo na sportskim terenima u BiH je svakako odraz lošeg socijalnog i ekonomskog stanja u državi, vjeruje i Adis Hajlovac, predsjednik Komiteta za stadione i sigurnost NS/FS BiH.
“Osnovna prepreka za sprečavanje huliganizma na bh. terenima je neusklađenost zakonske regulative, razuđenost policijskog sistema te nedovoljno angažiranje na edukaciji kako navijača, tako i zaštitara i policije u radu s navijačima”, kaže Hajlovac za Radiosarajevo.ba.
NS/FS BiH je na ovom planu poduzeo brojne aktivnosti
“Pri Komitetu za sigurnost smo imenovali devet kontrolora sigurnosti, mahom policijskih oficira iz različitih sredina, čija je uloga da pomognu klubovima u organizaciji i upravljanju događajima visokog rizika, a što se pokazalo prilično efikasnim. Osim toga, obavljaju se redovne edukacije klupskog osoblja, te se zajedno s policijskim organima koordiniraju aktivnosti u poboljšanju sigurnosti na stadionima širom BiH.
Osim zakonske regulative, neophodan je iskren pristup ovom problemu i samih klubova, jer smo svjedoci da su često klupski čelnici zapravo pokretači i finansijeri brojnih sigurnosnih izgreda na sportskim borilištima”, tvrdi Hajlovac.
Na pitanje da li bi se sprečavanje čestih navijačkih izgreda moglo postići i nekim tehničkim sredstvima poput numerisanih ulaznica, obilježenih članskih kartica i veće zastupljenosti kamera i videonadzornog sistema, Hajlovac odgovara:
“Naravno da bi, ali su bh. stadioni prilično neuvjetni za provođenje takvih mjera. Huliganizam na našim stadionima se još uvijek najvećim dijelom tretira kroz Zakon o javnom okupljanju.
Potrebno je da se u BiH implementiraju evropska iskustva i zakoni koji tretiraju navijače u globalu, ne samo nakon učinjenih prekršaja i krivičnih djela na stadionima, već i kroz prevenciju u smislu zabrane odlaska i prisustva utakmicama za rizične osobe.
Kantonalni MUP-ovi već imaju interne baze i razmjenjuju podatke o ovakvim osobama, međutim, to je još uvijek nedovoljno i neophodno je takve mjere uokviriti zakonom.
Sankcije u BiH su finansijske prirode
Sankcije za izgrede u BiH su finansijske prirode i još uvijek ih snose u najvećem dijelu klubovi, jer se incidenti na stadionima u najvećem dijelu tretiraju kao propusti u organizaciji utakmica.
Finansijska situacija u bh. klubovima je ionako loša. Povećanjem kazni samo ćemo osiromašiti ionako siromašne klubove. Neophodno je donijeti zakonska rješenja koja će omogućiti zabranu pristupa sportskim terenima svim izgrednicima”, savjetuje predsjednik Komiteta.
Poznato je da je Velika Britanija pronašla način na koji se obračunava s tom “supkulturom huliganizma”. Da li bi se BiH mogla povesti za ovim primjerom?
“Ukoliko svi skupa budemo iskreno radili na tome, što da ne”, zaključuje Hajlovac.
Radiosarajevo.ba
